M. Jošt: Zabranimo uporabu herbicida na bazi glifosata

 

Glifosat

Prvi herbicid s aktivnom tvari glifosat (fosfonometil derivat aminokiseline glicin) bio je Roundup. To je sistemični, translokacioni herbicid (s lista se Rondup

Prenosi u korijen biljke) širokog spektra (djelotvoran protiv svih korova). Danas, nakon uvođenja genetski modificiranih (GM) usjeva otpornih na glifosat – t.zv. Roundup Ready (RR) usjevi i masovne uporabe samo jednog herbicida, ovaj herbicid postaje najviše korišten herbicid na svijetu.

Osim aktivne tvari glifosata, Roundup sadrži određene dodatke poput POE-15 i druge kojima je namjena da djeluju kao emulgatori i surfaktanti, t.j. da olakšaju prihvaćanje herbicida uz i upijanje u list. Otrovnost Roundupa s tim dodacima još je veća od otrovnosti samog glifosata, premda proizvođač tvrdi da su ti dodaci, kao i aktivna tvar glifosat, neutralni i neopasni za čovjeka i okoliš.

Herbicid

Molekulu glifosata sintetizirao je Henri Martin iz švicarske farmaceutske kompanije Cilag (1950.), međutim herbicidni učinak glifosata otkrio je i patentirao John E. Franz iz firme Monsanto (1970.), a na tržištu se kao herbicid nalazi od 1973. godine. Patent je istekao 2000. godine, tako da danas na tržištu imamo tridesetak herbicida s aktivnom tvari glifosat (Accord, Aquaneat, Aquamaster, Bronco, Buccaneer, Campaign, Clearout 41 Plus, Clear-up, Expedite, Fallow Master, Genesis Extra I, Glyfos Induce, Glypro, GlyStar Induce, GlyphoMax Induce, Honcho, JuryR, Landmaster, MirageR, Pondmaster, Protocol, Prosecutor, Ranger, Rascal, Rattler, Razor Pro, Rodeo, Roundup, Roundup Pro Concentrate, Roundup UltraMax, Roundup WeatherMax, Silhouette i Touchdown) i različitim dodacima, mnogih proizvođača (Bayer, Dow AgroSciences, Du Pont, Cenex/Land O’Lakes, Helena, Monsanto, Platte, Riverside/Terra i Zeneca).

Nakon komercijalnog uvođenja GM usjeva (1996.), masovno korištenje herbicida Roundup s glifosatom kao aktivnom tvari, u američkoj poljoprivredi zamijećeno je pogoršanje zdravstvenog stanja usjeva, prvenstveno kukuruza, uljane repice, pamuka, šećerne repe i soje. Glifosati onemogućuju biljci dostupnost biljnim hranjivima, a zahvaljujući pojavi novih patogena povećan je napad novih biljnih bolesti i nepredviđeno ugibanje biljaka (sudden death syndrome). Izvor novih patogena su domaće životinje hranjene GM usjevima, koje takođe oboljevaju prvenstveno od bolesti reproduktivnih organa.

Način djelovanja glifosata

Neki, malobrojni znanstveni časopisi, vjerojatno s određenim ciljem, navode da je toksičnost glifosata manja od kuhinjske soli ili aspirina, da se glifosat čvrsto veže za

 

Monsanto GMO
Gensko spremenjena koruza

čestice tla i ne ispire u podzemne vode, te da nema podataka o štetnom učinku glifosata nakon aplikacije u poljoprivredi[1]. Ova se tvrdnja pokazala netočnom, a služila je samo kao reklamni slogan za bolju prodaju i širenje Roundupa.

Glifosat je totalni herbicid u interakciji s nizom fizioloških procesa biljke. On ima jaku sposobnost vezanja na, za biljku, životinju i čovjeka važna mikrohraniva u tlu – metale (mangan, magnezij, željezo, nikal, cink i kalcij), koji djeluju kao kofaktori biljnih encima bitnih za različite fiziološke procese biljke, uključujući i sistem obrane. Na glifosat vezani metali biljci su nedostupni. Tako npr. glifosat vezanjem mangana inhibira djelovanje EPSPS encima uključenog u sintezu aromatskih aminokiselina.

UsjeviDrugim riječima, biljka tretirana glifosatom ne može imati urod veći od netretirane biljke. Smatra se da su, zahvaljujući Roundupu, Amerika i Kanada poslijednjih godina izgubile polovinu potencionalnog uroda poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo nakon usporedbe s istim usjevima zemalja Europe – ista tehnološka razvijenost, ali bez GM usjeva.Proizvođač Roundupa, korporacija Monsanto, netočno tvrdi da se Roundup u tlu brzo razgrađuje. Vezujući se na metale u tlu, glifosat postaje vrlo stabilan i nije lakorazgradiv Danas, nakon dvadeset godina masovne primjene ovog herbicida zagađena su tla, tekuće i podzemne vode.

Poljoprivreda je složeni integrirani sistem, u kome su zdravlje biljke, te konačno urod, definirani međusobnom interakcijom mnogih komponenata. Tri glavne komponente su:
1) okolišna – dostupnost hranjiva, duljina dana, temperatura, vlaga i pH tla,
2) biotska – korisni mikroorganizmi tla (npr. Pseudomonas, bakterije fiksatori dušika),
3) obrambena – brani biljku od patogena koji oštećuju usjev.

Genetski potencijal biljke može se dostići ako se poboljša hranidba i zaštita od ekoloških stresnih uvjeta (zima, vrućina i suša), te zaštiti od biljnih bolesti i štetnika. Glifosati su u negativnoj interakciji sa svim nabrojenim komponentama, pa prema tome imaju negativno djelovanje na visinu uroda biljke.

Drugim riječima, biljka tretirana glifosatom ne može imati urod veći od netretirane biljke. Smatra se da su, zahvaljujući Roundupu, Amerika i Kanada poslijednjih godina izgubile polovinu potencionalnog uroda poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo nakon usporedbe s istim usjevima zemalja Europe – ista tehnološka razvijenost, ali bez GM usjeva. (Tab. 1.)

Tab. 1. Urodi kukuruza i uljane repice u SAD i Kanadi (GMO) u poredbi sa urodima
u zapadnoj Europi (ne GMO)

Izvor: Jack Heinemann i sur., International Journal of Agricultural Sustainability (2013.)

Agroekosistem Usjev Prosječni urod (t/ha)
    1961 – 1985. god. 1986 – 2010. god.
SAD  kukuruz 5,438 8,284
Zapadna Europa 4,868 8,290
Kanada uljana repica 1,049 1,460
Zapadna Europa 2,148 3,189

Pojava otpornih korova

U svakom ekosistemu postoje mehanizmi adaptacije, što je ustvari i osnova evolucije života na Zemlji. Tako su se s vremenom pojavili i korovi otporni prema glifosatu. Jedan od posljednjih izvještaja navodi petnaestak korovskih vrsta otpornih prema glifosatu, unutar grupe od 63 korova u kojih se takva otpornost stvara. To praktički znači da je potrebno povećati koncentracije herbicida ili broj tretiranja korova. Rezultat – prema statističkim podacima Agencije za zaštitu okoliša (EPA) potrošnja glifosata u razoblju 2001-2007. godine je udvostručena. S time je porasla ugroženost okoliša. No usprkos svemu doći će dan kada više glifosat neće biti djelotvoran herbicid.

Epidemija bolesti vezanih uz glifosat – Poziv na akciju

Don Hubert, profesor emeritus s Purdue univerziteta i znanstveni savjetnik Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA), znanstvenik s preko 40 godina radnog iskustva na području fiziologije i patologije bilja, krajem 2011. godine pred britanskim parlamentom održao je optužujući govor, navodeći glifosate kao najozbiljniju prijetnju okolišu, stočarstvu i ljudskoj vrsti.[2] Uz njegovo izlaganje priložena je lista od 168 znanstvenih referenci, (ovo citiram zbog neinformiranih čitatelja, koji tvrde da nedostaju znanstvene reference na tu temu). Ovdje navodim samo jedno njegovo predavanje na temu glifosata, a u okviru toga skrećem pozornost na samo neke prijetnje ljudskoj vrsti.

GM biljke su kemijski akumulatori i zahvaljujući njima nivo izloženosti čovjeka glifosatu je milijun puta veći no što bi bio u prirodnim uvjetima proizvodnje. Kao posljedica takvoj izloženosti u čovjeka se javljaja tridesetak bolesti, da spomenemo samo neke: autizam, Alcheimerova bolest, sterilnost, ugibanje stanica zametka, malformaciju ploda, povećanje učestalosti raka tiroidne žljezde, raka jetre, raka žućovoda, prekomjerna debljina, celijakija, visoki krvni tlak, diabetes, bubrežne bolesti, porast muške neplodnosti itd.

PlodnostPlodnost Amerikanaca u zadnjih pet godina smanjena je za 25%. Oko 93% Amerikanki u svom tijelu nose novi patogen – prion ili sličan prionu. To je prvi patogen sposoban da prelazi s biljke na životinju i čovjeka, s istom razornom snagom po plodnost domaćina. On je direktno vezan uz glifosat, a nalazi se u tlu i lancu prehrane čovjeka.• Broj djece koja boluju od autizma u Americi strelovito raste. 1960. godine na 100 tisuća Amerikanaca bilo je dvoje autistične djece, pred par godina jedno dijete na 88 Amerikanca, a danas jedno na 50. Predviđa se da će za sedam godina svako drugo dijete bolovati od ove opake bolesti.
• Plodnost Amerikanaca u zadnjih pet godina smanjena je za 25%. Oko 93% Amerikanki u svom tijelu nose novi patogen – prion ili sličan prionu. To je prvi patogen sposoban da prelazi s biljke na životinju i čovjeka, s istom razornom snagom po plodnost domaćina. On je direktno vezan uz glifosat, a nalazi se u tlu i lancu prehrane čovjeka.
• Zahvaljujući reziduama u hrani, majčino mlijeko Amerikanki ima od 760 do 1600 puta veći sadržaj glifosata od dozvoljenog u pitkoj vodi Europe.
• Testiranja su također pokazala da je nivo glifosata 10 puta veći u urinu Amerikanaca nego u urinu Europljana, iako je i u državama EU, gdje se uglavnom ne siju GMO, utvrđen određen stupanj ugroženosti. Njemački znanstvenici izvještavaju od 5 do 20 puta većoj koncentraciji glifosata u urinu ljudi od one dozvoljene u pitkoj vodi EU.
Profesor Huber upozorava: “Mi smo na rubu katastrofe koja prijeti čitavom čovječanstvu.”
Na temelju posljedica stravičnog 15-godišnjeg, masovnog eksperimenta s korištenjem glifosata na GM usjevima Argentine (vidi: Portal HKV, 19 siječnja 2012), liječnik dr.

Darío Gianfelici navodi dvije razine toksičnih učinaka:

1. Akutni učinak: povraćanje, proljev, poremetnje vida i disanja, svrbež kože, te
2. Kronične učinke uočljive nakon dužeg vremena kao posljedice većeg oštećenja DNA u ljudi koji su živjeli blizu tretiranih usjeva ili se hranili zrnom tretirane soje.

Ako su navodi istiniti, a nema razloga da ne budu, tada je zadnji čas za poduzimanje odlučnih mjera. Toga je svjesna EU koja GM usjevima (uz izuzetak Španjolske) ne otvara vrata, a svjesne su i SAD gdje je pokret za označavanje hrane s primjesama GMO i zabranu uporabe herbicida na bazi glifosata sve snažniji.

Unošenje tako snažnog kelatora minerala kao što je glifosat, u prehrambeni lanac, vodu i tlo predstavlja STOP GMOopravdanu prijetnju zdravlju svega živoga na zemlji i zahtijeva podrobnija istraživanja.

Izložen proturječnim argumentima znanosti i znanstvenika, običan građanim pita se ‘kome vjerovati?’

O pritisku na znanstvenike da rezultate svojih istraživanja promjene u interesu naručioca pisao sam ranije. (vidi Portal HKV 28 siječnja 2011.). One znanstvenike koji ne pristaju čekaju progoni i zlostavljanja.

Odličan pregled otrovnosti glifosata dala je 1995. godine Caroline Cox iz Oregona, SAD.[3] Premda je većina štetnih učinaka glifosata već bila dokazana u laboratorijskim istraživanjima, zbog interesa korporacija poput Monsanta, rezultati ovih istraživanja držani su u tajnosti.

IstraživanjaVeć kod prvih ispitivanja učinka glifosata utvrđeno je povećanje tumora testisa u pokusnih štakora (1981.), uvećanje frekvencije tumora bubrega u miševa (1983.), uvećan broj tumora pankreasa i jetre u štakora (1990.). Međutim Agencije za zaštitu okoliša (EPA) je za sve to našla obrazloženje i obezvrijedila sve navedene nalaze. Zanimljivo, odluci EPA o dozvoljenom povećanju uporabe glifosata, prethodilo je izvješće o nedostatku dokaza o povezanosti oboljenja i izloženosti glifosatu. Autor tog izvješća bio je plaćeni konzultant korporacije Monsanto, koja je financijski potpomogla istraživanja. Kad je interes u pitanju sve je moguće, pa i lažni rezultati.Već kod prvih ispitivanja učinka glifosata utvrđeno je povećanje tumora testisa u pokusnih štakora (1981.), uvećanje frekvencije tumora bubrega u miševa (1983.), uvećan broj tumora pankreasa i jetre u štakora (1990.). Međutim Agencije za zaštitu okoliša (EPA) je za sve to našla obrazloženje i obezvrijedila sve navedene nalaze.

Zanimljivo, odluci EPA o dozvoljenom povećanju uporabe glifosata, prethodilo je izvješće o nedostatku dokaza o povezanosti oboljenja i izloženosti glifosatu. Autor tog izvješća bio je plaćeni konzultant korporacije Monsanto, koja je financijski potpomogla istraživanja. Kad je interes u pitanju sve je moguće, pa i lažni rezultati.

Od Ministarstva poljoprivrede (USDA) i EPA traži se zabrana korištenja svih herbicida na osnovi aktivne tvari glifosata, ili točnije s Monsantom se ponavlja prića poput onih s njegovim ranijim otrovnim kemikalijama:
• Polikloriranim bifenolima (PBC), s vrlo širokom namjenom u industriji boja i lakova, rashladnih uređaja, plastike i gume, insekticid itd, koji je isti proizvođač (Monsanto) lansirao 1930. Do 1977. prodavao se pod stotinjak raznih naziva (najrašireniji Aroclor), kao za ljude i okoliš neopasan. Američki Kongres je ipak 1979. zabranio taj otrov.
• Insekticid DDT – korišten od 1940. tijekom II svjetskog rata i kasnije. Pokazalo se da DDT uzrokuje rak kod ljudi, te predstavlja opasnost za životinje i ptice. 1972. godine zabranjeno je korišđtenje u poljoprivredi SAD.
• Herbicid i defoliant Agent Orange – (smjesa herbicida 4,5-T i 2,4-D) koristila je britanska vojska pedesetih godina za uništavanje šuma u Maleziji, a potom šezdesetih američka vojska s istim ciljem u Vijetnamu. Danas zabranjen.
Danas, nakon 30 godina otkako su te kemikalije zabranjene, tlo, vode i ljudsko tijelo još su uvijek toliko zagađeni da će biti potrebne dekade čišćenja i odstranjivanja tih kemikalija.

Širom svijeta sve je snažniji pokret za zabranu uporabe glifosata. Zanimljivo, El Salvador i Sri Lanka već su takvu zabranu donijele. Hoćemo li mi čekati odluku Amerike, ili smo u stanju sami zaštititi vlastiti narod?

Kako djeluje MONSANTO

Jednom prilikom napisao sam da je multinacionalnoj korporaciji najlakše ući u neku zemlju preko kupljenog višeg državnog službenika ili utjecajnog znanstvenika. Opisao sam i primjer s Indonezijom, gdje je korporacija Monsanto (prema Financial Times-u,) u razdoblju 1997-2002. raznim državnim službenicima Indonezije dodijelila preko 700 GMODošlo je vrijeme da nadležna Ministarstva poljoprivrede, zaštite okoliša i zdravstva pokrenu zabranu uporabe herbicida na bazi glifosata, a USKOK, ili tko već po dužnosti to mora pokrenuti, počne s pokretanjem postupaka protiv “prodanih duša” koje se zalažu za GMO usjeve u Hrvatskoj.tisuća US dolara mita s namjerom da poboljša plasman svojih pesticida u Indoneziji. Ispostavilo se da je oko 140 indonezijskih državnih službenika, ili članova njihovih familija, primilo mito. Bili su to viši službenici Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede te Nacionalnog odbora za planiranje i razvoj. Eto pokazalo se da sam GMO6bio u pravu bar kad je Indonezija u pitanju. Volio bih da ne budem u pravu kada je u pitanju Hrvatska.

Živimo u vrijeme kad je pad moralnih vrijednosti i porast pohlepe za materijalnim dobrima stvorio idealnu klimu za djelovanje korporacija. Korupcija je uobičajeni alat djelovanja. Postavlja se pitanje tko bi u nekoj zemlji poput Hrvatske o takvoj vrsti korupcije trebao voditi računa? Ovdje nije u pitanju iznos korupcije. Ovdje su u pitanju posljedice te korupcije po zdravlje nacije, što je mnogo važnije od par prokockanih miljuna u privredi Hrvatske. Dakle došlo je vrijeme da nadležna Ministarstva poljoprivrede, zaštite okoliša i zdravstva pokrenu zabranu uporabe herbicida na bazi glifosata, a USKOK, ili tko već po dužnosti to mora pokrenuti, počne s pokretanjem postupaka protiv “prodanih duša” koje se zalažu za GMO usjeve u Hrvatskoj.

Za Hrvatsku bi zabrana uporabe herbicida na bazi glifosata ujedno bila siguran štit od eventualnih odluka Europske Komisije o dozvoli sjetve RR-usjeva. Nemojmo propustiti šansu.

Konačno i Američki sud (Department of Justice and the Securities & Exchange Commision) je shvatio licemjerje Monsantovog slogana “Poštenje je osnova našeg djelovanja. Ono uključuje: uljuđenost, dosljednost i hrabrost” i usprkos svim lobijima, za korupciju u Indoneziji presudio kaznu od jedan i po milijuna US dolara.

Vrijeme će pokazati hoće li i Hrvatsko pravosuđe imati tu snagu, ili ćemo zbog materijalnog interesa korporacija dopustiti nestanak nacije, kao što se to događa sa SAD-om.

Marijan Jošt

Reference

1. Stephen O. Duke and Stephen B. Powles. 2008. Mini-review – Glyphosate: a once-in-a-century herbicide. Pest Managemen Science, 64:319–325.

2. Don M. Huber. 2011. The effects of glyphosate (Roundup®) on soils, crops and consumers: new diseases in GM corn and soy and animals fed with it.

3. Cox Caroline. 1995. Northwest Coalition for Alternatives to Pesticides. Journal of Pesticide Reform, Volume 24(4).

Print Friendly, PDF & Email

Dodaj odgovor

Vaš e-naslov ne bo objavljen. * označuje zahtevana polja